“Moj je posao, kao učitelja i kao pisca, stvarati razliku”

Mistično ozračje zagrebačkog Vip cluba bilo je kao stvoreno za sinoćnju tribinu Razotkrivanje. Događaj je to na kojem nam, već tradicionalno, poznata nakladnička kuća Fraktura na zanimljiv i neposredan način predstavlja svoje autore. Sinoć, nešto iza 20 sati, sučelice Seidu Serdareviću smjestila se „mama“ Diane i Matthewa, američka povjesničarka i književnica Deborah Harkness i pred zagrebačkom publikom razotkrila neke od tajni svoga pisanja.

            Gledališniprostor Vip cluba bioje ispunjen gotovo do posljednjeg mjesta posjetiteljima širokog raspona dobnih skupina što je najbolji dokaz o prijemu All Souls trilogije među hrvatskim čitateljima. A ta je trilogija umalo postala tek novinski članak. Naime, kako je Harkness otkrila, živeći u eri sveopće pomame za vampirima i sama se za njih počela zanimati. Ne na uobičajen, romantiačn način. Zanimalo ju je što bi vampiri, da postoje među nama, radili u današnjem svijetu, čime bi se bavili, kako bi se asimilirali u društvo. Uskoro, počela su je intrigirati pitanja o vampirskoj svakodnevici, kako bi i što jeli, bi li odlazili na spojeve, kako bi ostvarivali romantične kontakte… Jedna stvar je vodila drugoj i njen novinski članak poprimio je razgovorne oblike. Tada joj je postalo jasno kako ipak stvara nešto mnogo veće.

            O Matthewu i Diani posjetitelji su mogli saznati štošta. Primjerice, Dianino ime iskrsnulo je odmah dok je Matthew umalo završio kao Michael. Sasvim opravdano, autorica je zaključila kako to ime moćnom i senzualnom vampiru ipak ne odgovara. Zanimljivo je kako su jednim dijelom kao inspriacija za njihovu cjeloživotnu ljubavnu priču poslužili i autoričini roditelji. Jer, kako Harkness ističe, lako se zaljubiti, teško je zaljubljen ostati.

            U svojim romanima, Harkness se trudi rušiti stereotipe, tako je stvorila vampira, duboko religioznog znanstvenika ne bi li se na taj način usprotivila duboko ukorijenjenom uvjerenju modernog doba kako religija i znanost ne idu zajedno. Isto tako, kroz Matthewa i Dianu nastoji obraniti osobno uvjerenje o privlačenju intenzivnih suprotnosti, a problematiziranjem različitosti i drugosti nastoji čitatelje senzibilizirati za, po njenu mišljenju, najveći problem modernog društva. Kako sama smatra, društvu je, namjesto puke tolerancije, prijeko potrebna empatija.

            Stoga je odlučila napisati djelo književne fikcije. Jer ono što povjesničarka u njoj nije mogla (ili smjela) objasniti bez odgovarajućih dokaza, književnica je objeručke prihvatila i iz toga stvorila čarobnu priču u kojoj se stvarnost i fikcija isprepliću stvarajući sliku jasniju od one što ju i sama povijest može dati. Kroz svoja djela Deborah Harkness želi povijest učiniti živom, a kao profesorica i kao književnica želi stvoriti razliku jer, smatra Harkness, uspije li samo jedna osoba nakon čitanja njenih djela (ili slušanja njenog predavanja), razmišljati drugačije, njena je misija uspješna.

            U društvu zanimljive, duhovite i neposredne autorice gotovo jednosatno druženje proletjelo je u trenu. Za kraj, otkrila nam je razlog svoje fascinacije vinima i još jednom pokazala kako maštovitim i magičnim putevima vrludaju njene misli. „Vino je povijest u boci, ono je i samo alkemija, mijenja se i na neki je način čarobno“, otkrila je, dodavši kako je u vinima počela uživati kao mlada znanstvenica. U nemogućnosti da si priušti putovanja u daleke zemlje, odabirala bi vina iz dalekih krajeva, udisala njihove mirise i uživala u okusima i samim time upoznavala zemlje iz kojih dolaze u udobnosti svog doma. Danas, kada si može priuštiti putovanja, vina su i dalje jednako dobra.

            Ako ste propustili sinoćnje Razotkrivanje, sa Deborah Harkness se možete družiti i danas, od 17 do 18 sati, na Frakturinom štandu u sklopu Interlibera.

Advertisements