Chicago slavi 111. obljetnicu osnutka svoje narodne knjižnice

Baš kao kuća bez knjiga, i grad bez knjižnice pust je i turoban. Narodna bi knjižnica trebala biti dom otvoren svima, mjesto susreta u zajednici, pod njenim bi se okriljem smještale ideje za koje drugdje nema mjesta, a njeni bi korisnici uvijek i rado navraćali; po novu knjigu, pročitati novine ili samo na „knjižicu razgovora“. Prvi preduvjet ostvarenju knjižnične misije je adekvatan prostor. Prvi, osnovni i ponekad najteže ostvariv. Na radost stanovnika Chicaga, taj je problem prepoznao Timothy Beach Blackstone i doskočio mu oporučno osiguravši sredstva za izgradnju prve narodne knjižnice u Chicagu.

            Pogrešno bi bilo i pomisliti kako je Chicago do završetka izgradnje Blackstone knjižnične zgrade bio pust grad, bez knjiga i mjesta za susrete štovatelja pisane riječi. Zahvaljujući trudu i naporima gradskog Knjižničnog odbora, gradske su čitaonice djelovale u nekoliko iznajmljenih prostora. No takva skromna ponuda nije mogla zadovoljiti potrebe brzorastućeg grada i stanovništva sve željnijeg čitanja i znanja. Stoga je Timothy Beach Blackstone, dugogodišnji predsjednik Željeznice Chicaga i Altona, želeći se na dostojanstven i koristan način na neki način odužiti gradu u kojem je stekao svoje bogatstvo, odlučio oporučno ostaviti sredstva za izgradnju prve narodne knjižnice na čikaškom tlu. Osim sredstava, Blackstone je gradu oporučno ostavio i zemljište, dotad u vlasništvu njegove obitelji, uz napomenu kako se zemljište daje na korištenje isključivo kako bi se na njemu podigao građanima prijeko potreban hram znanja. Blackstone je umro 1900. godine, a početni radovi na darovanom zemljištu započeli su dvije godine kasnije. 1902. godine. Zgradu je projektirao Solon Spencer Beman, jedan od najpoznatijih američkih arhitekata onog doba. Sama se gradnja oduljila tijekom slijedeće dvije godine, a radovi su naposljetku stajali, za ono doba veličanstvenih 250 tisuća američkih dolara. Preračunamo li taj iznos u vrijednost američke valute danas, doći ćemo do iznosa od vrtoglavih 7 milijuna dolara. No, znamo da pristup znanju nema cijenu, a znao je to, očito i Blackstone jer je, osim čikaške, novčano pomogao izgradnju, a knjiškom građom opremanje fonda knjižnice u svom rodnom mjestu Branford u saveznoj državi Connecticut. Ta knjižnica danas nosi ime njegova oca, Jamesa Blackstonea, u čiju čast je i sagrađena, a obje je knjižnice projektirao Solon Spencer Beman.

            Kada je 8. siječnja 1904. godine Blackstoneova udovica Isabella gradskim čelnicima uručila ključeve i prisustvovala ceremoniji posvećenja veličanstvene knjižnične zgrade, vjerojatno nije mogla ni naslutiti kako će, za nešto više od stotinu godina, knjižnica Blackstone postati jedan od 79 ogranaka u čikaškom sustavu narodnih knjižnica. Danas je to jedna od najposjećenijih ogranaka, knjigama i znanjem opskrbljuje gotovo 51 tisuću članova, a na području pod njegovim se okriljem nalaze 4 srednje i 17 osnovnih škola. Koliko je spoj klasične arhitekture, duha prošlih vremena i prošlošću nabijenog ozračja i modernih usluga poput besplatnog pristupa internetu, slobodnog pristupa informacijama, pomoć pri korištenju knjižničnih i vlastitih gadgeta i pomoći knjižničara pri služenju novim informacijskim tehnologijama prepoznat u zajednici govori pokretanje grupe „Prijatelja knjižničnog ogranka Blackstone“ 2003. godine. Grupa volontera i knjižničnih entuzijasta podupire knjižnicu i njen rad služeći kao savjetodavno tijelo, kritička masa građana koji svojim savjetima pomažu knjižnici kako bi njene usluge bile još korisnije i svrsishodnije. Usto, grupa djeluje i na promociji knjižničnih službi i usluga, a knjižnični ogranak može se pohvaliti i velikim brojem volontera iz zajednice u poslovanju same knjižnice kao i brojnim susretima u organizaciji Prijatelja knjižnice čija je svrha bilo prikupljanje sredstava za što bolji i uspješniji daljnji rad knjižnice.

            Kada bi mogao vidjeti dosege svog doprinosa zajednici u kojoj je živio i djelovao, Timothy Blackstone zasigurno bi se zadovoljno osmjehnuo. Jer, u svojih 111 godina knjižnica je triput renovirana i proširena, pruživši tako dom mnogim knjižničnim službama i uslugama za kojima 1904. nije bilo potrebe. Među ostalima, pod okriljem Blackstonea svoje su mjesto našli i najmlađi čitatelji, a kao zalog za budućnost knjižnica odnedavna nabavlja i materijale s uvećanim tiskom kako bi i njeni korisnici oštećenog vida mogli samostalno i neometano pristupiti svim dostupnim službama i uslugama.

Advertisements