O najudaljenijim Zemljinim kutevima pisao je ne napuštajući udobnost vlastitog doma

Veljača je mjesec ljubavi, poklada, mačaka, ali i rođendana velikih pisaca. Tek što je Dickens proslavio svoj šesnaesti, u Nantesu je, 8. veljače 1828. godine svijet zaželio dobrodošlicu Julesu Gabrielu Verneu, najstarijem djetetu Pierrea Vernea i Sophie Allote de la Fuyle. Roditelji su mu namijenili odvjetničku karijeru, no mladog su sanjara više privlačile ideje stvarane u njegovoj mašti što je njegovu ocu slomilo srce, a njega ostavilo bez prebijenog novčića. Bar zakratko. Neupitno je Verneovo literarno očinstvo nad znanstvenofantastičnom književnošću i steampunkom. I danas nas, premda često čujemo kako je sve već izmišljeno, a ideje su već izlizane, među koricama knjige još ponešto može iznenaditi. Stoga možemo samo zamisliti koliko su čuđenje Verneova djela izazivala kod publike devetnaestog stoljeća navikle na sasvim drugačiji izričaj. No, on je bio avangardni pisac, pisac s vizijom pogleda čvrsto uprta u budućnost, nepokolebljiv u namjeri da svijetu pokaže što bi sve tehnologija jednog dana mogla učiniti. Jer, kao što je smatrao njegov Phileas Fogg, sve što jedan čovjek može zamisliti, drugi može ostvariti.

            Pa i navesti jednu djevojčicu da se u društvu pomalo „pomaknutih“ likova zaljubi u znanstvenofantastičnu književnost i njome zamijeni dotad obavezne romantičarske romane. A upravo je romantike nedostajalo u autorovim mladim danima. Obje su njegove mladenačke ljubavi, i rođakinju Carolinu i izvjesnu Rose Herminie Arnaud Grossetiere roditelji ishitreno udali ne bi li spriječili udvaranja mladog studenta nesigurne budućnosti. Ti su događaji ostavili, kako privatnog tako i spisateljskog traga budući da su mnoge Verneove junakinje naprasno udavane suprotno vlastitoj volji, a neki su književni teoretičari taj obrazac u Verneovu pisanju prozvali Herminienim kompleksom. Ljubavna mu se sreća osmjehnula kad je upoznao Honorine de Viane Morel, obudovjelu majku dvoje djece kojom se oženio 10. siječnja 1857. godine, a kako bi svoju mladu obitelj mogao uzdržavati uzlaznu spisateljsku karijeru zamijenio je onom posrednika u trgovini. I u tom je poslu bio dobar, ali strast prema pisanju bila je jača, ustajao je u cik zore i pisao, a po završetku radnog vremena provodio je sate u francuskoj Nacionalnoj knjižnici ne bi li pronašao podatke za pisanje znanstvenog romana, čemu je težio. I njegov je trud bio nagrađen; preko zajedničkog prijatelja stupio je u kontakt s uglednim izdavačem Pierre-Julesom Hetzelom. Sretna je okolnost bila što je Hetzel imao na umu pokretanje časopisa čija bi okosnica ležala u spoju obrazovnog i zabavnog sadržaja te je odmah pristao objaviti autorov prvi roman Pet tjedana u balonu. Po njegovu objavljivanju, autor i izdavač potpisali su ugovor kojim se Verne obvezao svoje radove u nastavcima objavljivati u Hetzelovom časopisu, a on je pak sebi u zadatak stavio isplaćivati autoru godišnju plaću neovisnu od naklade i uspjeha časopisa. Sigurna primanja zajamčena njihovim dogovorom oslobodila su Vernea posredničkog posla i omogućila mu potpunu predanost pisanju, predanost toliko snažnu da je rezultirala pisanjem jedne knjige godišnje tijekom slijedećih 40 godina. Mnogo godina i mnogo knjiga, pomislili biste, ali genijalnom i inventivnom umu kakav je bio Verneov niti trostruko više ne bi bilo dovoljno da na papir prenese sve ideje.

            A njegova je inventivna moć imaginacije zaista oduševljavajuća; napisao je knjigu o letu balonom iako je sam u njemu proveo tek 24 minute, a u svojim je djelima posjetio najzabačenije kutke svijeta iako je u stvarnosti malo putovao, a čak niti u rijetkim prilikama kada bi se na to odlučio, nije napuštao Europu. Izumio je periskop i predvidio atomsku energiju, a prva podmornica na električni pogon iz 1886. godine nazvana je Nautilus po svojoj literarnoj prethodnici.

            Hrvatskim će čitateljima posebno zanimljiv biti podatak o postojanju Jules Verne kluba koji djeluje u Pazinu kao jedna od četiriju udruga na svijetu čiji je cilj za buduće generacije očuvati živom uspomenu na slavnog pisca. U organizaciji Kluba osamnaestu se godinu u Pazinu održavaju Dani Julesa Vernea, manifestacija edukativno-zabavnog karaktera ispunjenu mnoštvom predstava, radionica, avanturističkih ruta i jednim posebnim događajem u organizaciji Istra Inspiritae, oživljavanjem bijega Matthiasa Sandorffa iz pazinskog Kaštela. Upravo je pazinska pustolovina naslovnog junaka Verneova romana iz 1885. godine  temelj prijateljstva istarskog grada i francuskog pisca, a budući da se ove godine obilježava 110 godina od piščeve smrti 1905. godine, od osamnaeste manifestacije možemo očekivati mnogo.

Advertisements