Ovog proljeća bajke oživljavaju u Slavonskom Brodu

Znate li da 20. ožujka svake godine priče ožive? Baš tada, na proljetnu ravnodnevnicu, iz svojih skrovišta izlaze vile i patuljci, gospodari i zmajevi, započinju igre svjetla i sjene jer obilježava se Svjetski dan pripovijedanja. I tako još od 1991. kada je taj dan prvi put obilježen u Švedskoj. Švedska se nacionalna pripovjedačka mreža uskoro ugasila, no ideja čiju su iskru zapalili nastavila je živjeti, a ove se godine prvi put Svjetski dan pripovijedanja organizirano obilježava i u Hrvatskoj. Naime, u organizaciji Udruge „Vilinput“ na dva će dana, 20. i 21. ožujka, grad Slavonski Brod živjeti u jednoj sasvim drugoj dimenziji jer ugostit će Prvi festival pripovijedanja bajki.

            Prije nego zabavnog, ovaj  kulturno-umjetnički program zapravo je edukativnog karaktera jer pripovijedanju pristupa sa znanstvenog aspekta, stavljajući u središte ulogu pripovijedanja kao terapijskog oblika u odgoju, obrazovanju, ali i zdravstvu. Iako program nije direktno namijenjen najmlađima, jer njihovi će edukatori, učitelji, nastavnici, profesori, zdravstveni radnici i svi ostali kojima je program izravno namijenjen proširiti već postojeća i steći nova znanja te će ih zasigurno na najbolji mogući način primijeniti u budućnosti. A ponuđena su znanja autorice programa razdijelile u tri dijela; u prvom će se svijest o važnosti pripovijedanja proširiti predavanjem „Bajke su život“ kojim će predavačice Irena Krunes Šimunović, Dinka Kovačević, Erika Katačić Kožić i Branka Kandić Splavski čija znanja pokrivaju različite discipline govoriti o važnosti pripovijedanja bajki i priča kao i o terapeutskom učinku koji sam čin može imati kako na djecu, tako i na odrasle s posebnim osvrtom na primjenu pripovjeednih vještina u odgoju, obrazovanju i zdravstvu, s naglaskom na primjenu bajki pri psihijatrijskom liječenju i palijativnoj skrbi. Kao što se iz najave predavanja daje zaključiti, pri osmišljavanju programa pripovjedačice su imale na umu ne samo djecu već i odrasle kojima je čarolija u životu ponekad prijeko potrebna. A da su mislile na odrasle, ne samo kao na aktivne sudionike već i kao na slušače priča pokazuje i drugi dio programa, rezerviran za kazivanje bajki i priča s temom Želje što je ujedno i međunarodna tema ovogodišnjeg Dana pripovijedanja. O željama će djeca slušati u ranijem terminu od 20 do 21 sat dok će odrasli u svojim željama uživati do 22 sata prvog dana festivala, a priče su za njih pripremile Erika Katačić Kožić, Željka Horvat Vukelja, Jasna Held, Branka Kandić Splavski, Sandra Vukoja, Mary Crnković Pilaš i Iva Pupi Zelenko. Drugi je dan rezerviran za treću tematsku, možda i najinteraktivniju festivalsku cjelinu. Na redu su, naime, radionice „Umijeće pripovijedanja“ pod vodstvom prve profesionalne pripovjedačice narodnih bajki i priča za djecu i odrasle u Republici Hrvatskoj Jasne Held. Ta će radionica, zbog svog opsežnog karaktera te znanja i vještina kojima će oplemeniti svoje polaznike trajati čak 6 sati, a kako sudionici ne bi bili prezasićeni informacijama, održavat će se oba festivalska dana u trajanju po 3 sata. Drugu će radionicu, pod nazivom „Kako ostvariti želje“ voditi profesionalna savjetnica i ISO konzultantica Kristina Zvonar Brkić, a ova četverosatna radionica koristit će svima koji se pitaju kako pronaći vremena i motivacije za ostvarenje svojih želja. Ili možda, kako pronaći želju dovoljno jaku da nam za njeno ostvarenje vremena i motivacije nikada ne manjka. Dobra priča, znaju svi, ne ide bez dobre glazbe i veselog pjevanja te će se stoga održati i radionice sviranja australskog glazbala didgeridooa pod vodstvom Ive Pupi Zelenko i radionica pjevanja pod vodstvom profesorice Mary Crnković Pilaš. Naposljetku, kako bi svi sudionici zajednički proslavili završetak prvog Festivala pripovijedanja bajki, održat će se predstava za djecu u izvedbi Dramskog studija Tintilinić iz Slavonskog Broda.

            Pripovijedanje je važno, možda i važnije no što smo to danas, u svijetu gotovo lišenom bajki i čarolija spremni priznati. No, one su nam itekako potrebne, kako bismo se odmorili od svakodnevice, možda i kako bismo nakratko pobjegli od svega, a svakako kako bi nam pružile snagu i motivaciju za dalje. Pripovijedanje je, također, najstariji oblik prenošenja priča i znanja i kao takvo ga nipošto ne smijemo zapostaviti i dopustiti da zamre. Pripovijedanje je povezujućeg karaktera i stoga je jedan od glavnih ciljeva ovogodišnjeg Festivala povezati, kako ljude i krajeve, tako i znanstvene discipline u čijem se središtu (ili na čijim se razmeđima) bajke nalaze. U skladu s ovogdišnjom temom, želja je mnogo, kako organizatorskih, tako i onih sudionika. No, jedna je želja jača od svih; da se ovogodišnje okupljanje pretvori u prvi od mnogih budućih hrvatskih Festivala pripovijedanja.

Advertisements