Michael Hart i Projekt Gutenberg pokretači su četvrte komunikacijske revolucije

Izumivši 1455. godine tiskarski stroj, ubrzavši protok pisane riječi i izmjenivši civilizacijsku sliku svijeta, Gutenberg je postao kulturološki junak moderne Europe i zapadnog svijeta, a njegovo dostignuće slavimo i danas, u eri digitalne tehnologije. Svjesni smo, naravno, kako su ljudi i prije pronalaska tiskarskog stroja i pojave tiskanih knjiga čitali. Nije to, kao danas, bila masovna i povezujuća aktivnost, čitati su znali tek rijetki pripadnici učenih društvenih slojeva, poneki plemić i svećenstvo. No, čak i da nije bilo tako, bez tiskarskog bi stroja knjiga teško doprla do svake osobe željne čitanja jer i  oni pismeni čitali su malo i, ako nisu željeli ostati bez materijala za čitanje, sporo. Razlog je ležao u tome što su samostanski pisari, skriveni u skriptorijima, neiscrpnoj volji i želji za prenošenjem znanja unatoč, bili ograničeni vlastitim fizičkim mogućnostima i tek su rijetki među njima uspijevali prepisati i ukrasiti više od desetak knjiga za života.

            Tada se pojavio Gutenberg i svojim izumom utro put trećoj komunikacijskoj revoluciji. Tiskane su inačice knjiga s vremenom postajale sve dostupnijima i stari su, predani pisari polako prešli u sferu sjećanja. Ne zato što im društvo ne bi bilo zahvalno već zato što su civilizacijske promjene zahtijevale bržu i jednostavniju izmjenu informacija, a oni tim zahtjevima nisu mogli udovoljiti. I danas se rijetko kad prisjećamo srednjovjekovnih pisara. Imena značajnih pisara danas nam izmiču jednakom lakoćom kojom nam izmiče ime Michaela Harta. Za Gutenberga smo, naravno, čuli svi, ali za „modernog Gutenberga“ baš i ne. A Michael S. Hart je, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, baš kao i Gutenberg stoljećima prije, započeo novu eru u razvoju komunikacije i, preselivši knjigu u digitalno okruženje, stvorio prostor za razvoj četvrte komunikacijske revolucije.

            Ono o čemu ljudi ne razmišljaju mnogo kada misle o eknjizi jest to da su eknjige, po prvi put nakon zraka, jedine stvari kojih možemo imati koliko želimo, bez ograničenja“ o svojoj je ideji eknjige jednom izjavio Hart. Sanjar, čovjek ispred svog vremena, revolucionar koji je u svoju ideju širom i slobodno dostupnih knjiga vjerovao toliko da je, uz sve svoje vrijeme, i sav svoj novac ulagao u razvoj elektroničke knjige i slobodno dostupne digitalne knjižnice. A sve je započelo 1971. godine kada je Hart, vraćajući se s proslave povodom 4. srpnja, poželio sa svojim studentskim prijateljima i kolegama podijeliti tekst američke Deklaracije neovisnosti. No, zainteresiranih je bilo mnogo, a kopija teksta bila je samo jedna i stoga je Hart odlučio tiskani tekst pretvoriti u elektronički, istovremeno ga, putem elektroničke pošte, poslati svim čitateljima i na taj način svima omogućiti istovremeno čitanje. No, tekst je bio podugačak i samim time neprikladan za slanje tadašnjim servisima elektroničke pošte što je Harta navelo da tekst postavi na intra-mrežu (preteču Interneta) i time učini dostpunim za korištenje svim zainteresiranim stranama.

            Ovaj je događaj za modernu kulturološku povijest dvojako bitan; mnogi su teoretičari knjige Hartovu „mrežnu“ Deklaraciju neovisnosti u povijest knjige upisali kao prvu elektroničku knjigu, a to je „podizanje“ označilo i početak rada Projekta Gutenberg. Baš kao i njemački tiskar, i američki je kompjuteraš na umu imao lakšu i bržu dostupnost znanja pohranjenog u knjigama i njihovo besplatno korištenje. Jer, smatrao je, samo znanje slobodno od naplate univerzalno je dostupno znanje. U ostvarenje svoje ideje Hart je gorljivo vjerovao i na njenu ostvarenju radio s gotovo nevjerojatnom snagom i upornošću; radio je svakojake, najneobičnije poslove i većinu zarade ulagao u razvoj svog projekta, a u slobodno se vrijeme pretvarao u modernog pisara, prepisujući tekstualne u elektroničke inačice, isprva posve sam, a kasnije i uz pomoć volontera, zagovornika njegove ideje. I činili su tako sve do 1989. godine kada je razvoj softvera za prepoznavanje optičkih znakova i optičkih čitača uznapredovao do razine prikladne za prijenos tiskanih knjiga u elektronički format. Dotad su vrijedni volonteri u elektronički format prebacili desetak tisuća naslova dok podatak iz veljače ove godine govori o 48 400 predmeta javno dostupnih u digitalnoj zbirci Projekta Gutenberg.

            A svaka od tih 48 400 jedinica građe dostupna je svima, potpuno besplatno. Naime, Projekt Gutenberg ograničio se na digitalizaciju javno dostupnih djela, djela koja više ne podliježu autorskim pravima ili djela za čije im je izdavanje autor ustupio prava bez plaćanja ikakve naknade. U ovoj digitalnoj knjižnici mogu se pronaći djela na gotovo svim jezicima svijeta, a zbog rastuće popularnosti Projekta u zemljama istočne Azije, poglavito Kine,, u knjižnici su se počeli pohranjivati i tekstovi pisani drugim pismima osim latiničnog čime je distribucija znanja postala još raširenija. A za razliku od brojnih ograničenja koja pred svoje korisnike postavljaju drugi digitalni izvori znanja, u Projektu Gutenberg svoje korisnike potiču na dijeljenje i razmjenu digitalnih knjiga preuzetih iz njihove knjižnice. Jer, smatraju, knjiga (pa tako i ona elektronička) živi samo kada se dijeli i njena je svrha ispunjenija dospije li do većeg broja čitatelja.

            Tiskana ili eketronička-nekima ne predstavlja razliku dok će drugi tvrdoglavo odbijati ne samo korištenje elektroničke knjige već i prihvaćanje elektroničke inačice teksta kao „knjige“. Kao ljudima, u prirodi nam je bojati se i uzmicati pred novinama, ma kakve one bile. Ali ne trebamo se bojati, knjiga neće nestati, „preživjela“ je i okoristila se već jednom komunikacijskom revolucijom i stoga ne treba strepiti o njenoj sudbini u novom, elektroničkom dobu. Na tiskanu smo knjigu navikli no elektronička inačica prepuna je prednosti, posebice kada je riječ o sferi slobodnog protoka znanja i informacija. Michael Hart umro je 2011. godine od srčanog udara. Njegov ga je životni projekt, nazvan po jednom ranijem sanjaru i revolucionaru, nadživio. Ostaje samo djelovati u skladu s njegovim idejama i učiniti sve da razbiju rešetke neznanja i nepismenosti, ali i otpor prema „novome“.

Advertisements