LitLink – Književna karika koja učvršćuje

Pula-Rijeka-Zagreb. Na prvi pogled izgleda kao autobusna linija što spaja tri hrvatska sveučilišna centra revno Hrvatskom razvozeći studente, dovozeći ih ili odvozeći, već prema potrebi… No, ovog će tjedna, od srijede do subote, Pulom, Rijekom i Zagrebom prolaziti nešto drugačija linija; ti će gradovi, naime, s Francuskom biti spojeni samo jednom karikom. Onom književnom. Treće izdanje međunarodnog festivala LitLink –  Književna karika započet će u srijedu, 26. kolovoza.

            U lancu hrvatskih književnih festivala LitLink je popunio mjesto nedostajuće karike. Naime, dok drugi festivali revijalnog tona uglavnom domaćoj publici predstavljaju strane autore,  Hrvatsko društvo pisaca odlučilo je pokrenuti festival čiji bi odjeci, osim obogaćivanja kulturne ponude hrvatskih gradova, bili i mnogo dalekosežniji, a efekti dugoročniji u smislu plasiranja hrvatskih autora i hrvatske književnosti na strana tržišta. Stoga su fokus, umjesto na predstavljanje, postavili na komuniciranje. I to dvosmjerno. Tako se hrvatskoj publici svake godine predstavlja određeni broj autora gostujuće zemlje, a dvanaest se hrvatskih pisaca predstavlja gostujućim urednicima i izdavačima. Urednici, izdavači i autori se, kako ističu u organizaciji festivala, pomno biraju i rijetko se poseže za prokušanim, već proslavljenim imenima. Mnogo je mladih, perspektivnih i možda manje poznatih, ali nikako manje kvalitetnih urednika i izdavača čije se mjesto u izdavačkoj industriji tek treba čvrsto uspostaviti, onih koji još tragaju za vlastitim glasom i posebnošću kojom će se razlikovati od drugih, onih spremnih na istraživanje i otkrivanje novoga što, posebice suvremena, hrvatska književna scena za njih svakako jest. Pri biranju gostujućih autora organizatori se također vode već potvrđenom kvalitetom, ali i specifičnom otvorenošću, spremnošću autora da program festivala proživi radije no samo odradi. Cilj im je, ističu, izabrati autore kod kojih će pobuditi interes za lokalnu kulturnu scenu i time potaknuti još jednu razinu međudržavne kulturne razmjene i kulturnog dijaloga. Obogaćivanju tog dijaloga u prilog ide i putujući karakter trodnevnog festivala; osim što se hrvatskoj publici u trima gradovima omogućava upoznavanje s gostujućim piscima i domaćini svojim gostima pružaju dinamičniji uvid u hrvatsku kulturološku situaciju i pospješuju dinamiku na polju socijalizacije.

            Ovogodišnja će, treća u nizu, nadamo se mnogih neprekinutih karika knjigom i književnošću spojiti hrvatske i francuske goste čime će se događanje spojiti i s festivalom Francuske u Hrvatskoj, Rendez-vousom. Program će, osim triju turnejskih dana, imati i svoj nulti dan kada će, 26. kolovoza, dvedesetminutnim predstavljanjem u zagrebačkom klubu Močvara u fokus biti stavljeni gostujući urednici Dominique Bordes, Emanuelle Collas, Marion Duvert, Evelyne Lagrange i Benolt Virolt, a njima će se predstaviti Asja Bakić, Iva Hlavač, Davor Ivanković i Ivan Zrinušić. Prva postaja povezujuće turneje bit će 27. kolovoza u prostorijama pulske zadruge Praksa gdje će, u troipolsatnom programu, s početkom u 20 sati, svoje radove čitati David Fauquemberg, Nenad Popović, Albena Dimitrova, Amir Alagić, Slađana Bukovac, Dominique Fabre, Nikica Petković, Jerko Bakotin, Armand Gauz i Željka Horvat Čeč uz glazbenu pratnju Samuela Rousnela – Samuelita čija će glazbena kulisa doprinijeti atmosferičnosti svih triju festivalskih dana. Drugog dana, 28. kolovoza Kariku će ugostiti prostor riječkog Astronomskog centra gdje će, u 20 sati biti održano predstavljanje o Janku Poliću Kamovu za francuske urednike, a potom će se pred riječkom publikom u čitanju izmjenjivati Kristian Novak, Dominique Fabre, Damir Karakaš, Albena Dimitrova, Marko Pogačar, Armand Gauz, Vedrana Rudan, David Fauquemberg i Željka Horvat Čeč. Program će završiti u subotu, 29. Kolovozu U Dvorištu uz razgovor s, na nultom danu predstavljenim, francuskim urednicima i uz čitanja Branka Maleša, Davida Fauquemberga, Dražena Katunarića, Armanda Gauza, Krešimira Bagića, Albene Dimitrove, Sibile Petlevski, Dominique Fabre i Zorana Ferića.

            Kako festival naglasak stavlja na dvosmjernu komunikaciju, organizatori s ponosom ističu njegove prve odjeke budući da je, po održavanju prvog izdanja u rujnu 2013. godine, dvoje domaćih autora potpisalo ugovore s nakladnikom McSweeney’som iz San Francisca, a isti je nakladnik u svom časopisu Quarterly pripremio temat o hrvatskoj prozi uz prijevode šestero domaćih proznih autora. Usto, američki je nakladnik Dalkey Archive Press objavio knjigu jedne domaće autorice, a postignut je i dogovor o izdavanju hrvatske pjesničke antologije u Quebecu. A ovo su, nadamo se, tek prvi rezultati međunarodnog povezivanja onime što može povezati u najvećoj mjeri – pisanom riječi.

Advertisements