“Prva ideja autentičnosti je da nema autentičnog originala.” Slavoj Žižek u Zagrebu predstavio svoje ispisivanje Antigone

      Svečani foaje Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu sinoć je bio velika i važna pozornica. Po prvi je put u Hrvatskoj, pa i prvi put u svijetu, pred publikom predstavljena prva drama najopasnijeg filozofa Zapada, drama napisana upravo za Hrvatsko narodno kazalište, objavljena u koizdanju zagrebačkog HNK i zaprešićke Frakture, drama koja će, kako je ekskluzivno objavila intendantica zagrebačkog kazališta, Dubravka Vrgoč, praizvedbu doživjeti na daskama hrvatskog nacionalnog teatra u sezoni 2016./17.

            Pokrenuvši prije 18 mjeseci Filozofski teatar, Vrgoč i Srećko Horvat za cilj su imali razgovarati o problemima vremena u kojem živimo s važnim ljudima, no istovremeno je postojala težnja za stvaranjem tekstova koji će biti postavljeni na pozornicu HNK te će i sami obilježiti vrijeme u kojem živimo. „Svaki bi intedant u Europi danas volio pred sobom imati dramski tekst nekoga tko se zove Slavoj Žižek iako on nije dramaturg“, istaknula je Vrgoč. Iako nije dramaturg, po mišljenju urednika hrvatskog izdanja Antigone, Seida Serdarevića, Žižek se u dramskom tekstu savršeno snašao. „Knjiga je podijeljena u dva dijela, uvodni esej u kojem govori kako je nastala i što se odvijalo u pozadini i samu dramu. Dok je esj očekivano provokativan i sve ono što Žižek jest, sama drama predstavljala je pravo iznenađenje. Ova tri kraja kojima se on igra nešto su što će biti vrlo zanimljivo kada se postavi na pozornicu i on se tu pokazao kao vrstan dramaturg, dakle kao osoba koja s jedne strane dekonstruira Antigonu, a zatim je ponovno sastavlja na način  možda potpuno primjeren današnjem vremenu i današnjem svijetu i stoga ne sumnjam u njen veliki uspjeh.“

            Uz urednika i intendanticu, o knjizi je, osim autora, govorio i, kako je sam istaknuo, jedan od krivaca za njen nastanak, filozof Srećko Horvat. Naglasio je svoje zadovoljstvo time što je Žižek svoj prvi dramski tekst, u ekspresnom roku, napisao upravo za zagrebački HNK, a objasnio je i kako je došlo do ideje za dramu : „U nekoliko Žižekovih različitih knjiga, najčešće u njihovim fusnotama, naišli smo na ideju kako bi se Antigona, taj klasični tekst, mogao napisati na tri različita načina, slično filmovima Trči, Lola i Drugi život Veronike.“

            Sam je autor svoje izlaganje započeo uputom čitateljima; dovoljno je, kaže, pročitati dramu, uvod nije potreban, uvrstio ga je u knjigu jer sama je drama za nju bila prekratka. Zahvalio je na svim pohvalama, kao i na dobrom prijemu što ga uživa u Hrvatskoj, no istaknuo je kako Antigona za njega ne predstavlja autentični umjetnički tekst već eksperiment u mišljenju. Odabrao je tekst koji je u potpunosti sakraliziran, tekst toliko puta iščitan, no niti jedno čitanje, niti jedna interpretacija ne ide protiv Antigone. Katkad se postavlja pitanje je li drama politički tekst ili nije i na koji način ona opstoji. Ideju za pisanje dobio je od samog Sofokla, a inspirirao se ideološkom važnošću pojma autentičnosti. „Ako vam ispričam Antigonu, reći ćete kako se radi o melodrami ili telenoveli i to je veoma duboka lekcija o povijesti ljudskog razvitka. Nije da prvo imaš autentičnu strategiju, a onda dođe šund, melodrama,  Ne, stvari dođu iz šunda. Prva ideja autentičnosti je da nema autentičnog originala.“, iznio je svoje stajalište autor, nastavivši kako je pričanje priče svaki put na drugačiji način i drugim elementima naša svakodnevna autentičnost. Potrebno je samo promijeniti jedan dio, primjerice svršetak i sve se prikazuje u drugačijem svjetlu. Tu nema, smatra Žižek, pluralističkog pristupa jer tražeći značenje neke scene treba tražiti njene moguće varijacije.

            Naravno, kroz svoju se Antigonu Žižek osvrnuo i na problematiku s migrantima. I u toj bi se problematici mogle pronaći dvije varijacije; prva je ona autentična, humanitarna, pitanje sućuti i, prema Žižeku, imaginarni humanitarizam dok je druga pozicija Kreontova, ona prema kojoj se brani Europu. No, obje su pozicije, smatra Žižek, lažne i uvodi svoju poziciju. Iako preferira liberalizam, za  njega problem u osnovi nije humanitaran. Treba se zapitati kako je do problema došlo i promijeniti međunarodnu političku i ekonomsku logiku jer sama će nas otvorenost, kroz određeno vremensko razdoblje, uvesti u nove probleme. Za Europu danas veću opasnost od islama predstavljaju „branitelji Europe“. Osnovna lekcija naše situacije jest da ne treba davati prave odgovore na probleme kako nam ih postavljaju mediji  i javna sfera već treba promijeniti cijelu problematiku. „Pravi problem nije „razumijeti nas“ nego „poštovati nas i kada nas ne razumiješ.“

            Po završetku predstavljanja prve drame Slavoja Žižeka, uslijedilo je još jedno izdanje Filozofskog teatra, a intendantica Dubravka Vrgoč sa publikom u svečanom foajeu podijelila je i svježu novost o koprodukciji u kojoj će se drama postavljati na zagrebačku pozornicu. Kao koproducent odabran je ugledan partner, njemački Kammerspiele Theater iz Munchena. Predstavu će režirati Angela Richter, a u njoj će sudjelovati hrvatski glumci i njihovi njemački kolege.

Foto : Fraktura

Advertisements