Predstavljena knjiga Nives Tomašević “Kreativna industrija i nakladništvo”

            Sinoć je, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića upriličeno jedno doista posebno predstavljanje. U prostoru knjižnice, okruženi knjigama, posjetitelji su imali prilike čuti ponešto o knjizi u čijem se središtu nalaze upravo knjiga i nakladništvo. I to ne nakladništvo u koncencionalnom, možda malo i zastarjelom smislu već nakladništvo kakvo je (i kakvo bi trebalo biti) danas, nakladništvo u odnosu na cjelokupnu kulturu i baštinu, u odnosu na gospodarstvo i nakladništvo kao dio kulturne i kreativne, nosivih industrija suvremenih gospodarskih divova. O nakladništvu u teoriji i praksi može se razgovarati na više razina, iz više vizura i s različitih pozicija, no knjigu koja okuplja nakladništvo i sve njegove aspekte kvalificirana je napisati samo osoba koja se nakladništvom na svim tim razinama i sama bavi.

            Stoga je hvalevrijedan angažman sveučilišne profesorice i književne urednice Nives Tomašević iz čijeg je istraživanja i promišljanja proizašla sinoć predstavljena knjiga Kreativna industrija i nakladništvo. Kako je, predstavljajući knjigu, lijepo primjetila hrvatska akademkinja, pjesnikinja, esejistica, književna teoretičarka i prevoditeljica Dubravka Oraić Tolić autorica se, u knjizi podijeljenoj na tri razine, koristi metodama preobrazbe ne bi li što bolje i jasnije prikazala stavove zastupljene u knjizi. Na prvoj razini autorica doživljava svoju prvu metamorfozu oblačeći, kao urednica, plašt sveučilišne profesorice i raspravlja, po svim pravilima i na visokoj teorijskoj razini, o pojmu kreativne industrije polazeći od općeg prema posebnom i pojedinačnom. U tom se segmentu autorica bavi i stručnim pitanjima poput autorskog prava, knjige kao kulturnog dobra, mjesta knjige unutar kulturne i kreativne industrije te njihovu odnosu prema elektroničkim medijima pa i njihovu opstanku. Druga se razina, prema Oraić Tolić, poklapa s primjenom te teorje u praksi i drugom autoričinom metamorfozom, onom u kojoj sveučilišna profesorica oblači plašt urednice koja zna tajne uredničke profesije i pokazuje kako djeluje kreativna industrija u praksi, uz niz atraktivnih primjera. Na trećoj pak razini autorica u praksi ostvaruje sve ono o čemu u knjizi piše čineći je, osim vrijednim stručno-znanstvenim doprinosom, također i vizualno prihvatljivim uratkom na čijem su dizajnu, obradi i prijelomu primjenjeni svi u tekstu izneseni postulati.

            Druga predstavljačica, docentica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Marijana Tomić u Kreativnoj industriji i nakladništvu vidi vrijednost i za akademsku zajednicu te smatra kako će one, zbog pojašnjavanja veza kulture, baštine i nakladništva te tumačenja njihove uloge u ekonomskom procesu, postati neizostavan udžbenik, ne samo za studente, već i za nastavnike i sve suradnike, kako u znanstvenom, tako i u nakladničkom sektoru.

            Sama autorica ističe kako je ovom knjigom još jednom htjela skrenuti pozornost na nakladništvo, počesto zanemarivanu djelatnost, a usto joj je namjera bila pokazati kako kultura, ako je planirana i ako ima pomoć odgovarajućih institucija, može biti itekako dohodovna djelatnost. Na tom dovođenju nakladništva u središte pozornosti, autorica radi i kao urednica Biblioteke Academica Naklade Ljevak u kojoj je dosad objavljen niz knjiga o povijesti, ali i sadašnjim, gorućim pitanjima nakladništva, knjige i autorskih prava, a još su dva vrijedna naslova u pripremi.

            Nakladništvo je danas, ne vlastitom krivnjom, u vrlo teškom položaju i potrebno je mnogo kreativnog napora ne bi li se održalo iznad površine. I baš kao što je Theodor Adorno u dvadesetom stoljeću uveo pojam kulturne industrije ne bi li se obračunao s masovnom i popularnom kulturom, danas je, u sve kulturne sektore, nužno uvesti i prilagoditi pojam kreativnih industrija jer samo takva, osnažena novim idejama, kultura može opstati i u ekonomskom i u društveno angažiranom smislu. Naposljetku, kako je autorica istaknula, ljudima okupljenim u izdavačkoj djelatnosti mora biti stalo do čitatelja jer „ako ne njegujemo svog čitatelja, nećemo zapravo imati ni prihoda u ekonomiji. Bez obrazovanog čitatelja nema ni dobre ekonomije.“

Advertisements