Riječi nastaju iz kulture, povijesti, podrijetla i mjesta. Oblikuju ih vrijeme i navike te se pričama, obredima i vrijednostima prenose s jedne generacije na drugu, zapisala je Louisa Thomsen Brits u uvodnom poglavlju svoje knjige Hygge : sretan život na danski način. Neke su riječi, doista, povezane s podnebljem kojem pripadaju ljudi iz čije povijesti i kulture izviru, govornici čije su se priče, davnih dana, oblikovale u krugu čvrsto povezanih tijela okupljenih oko logorske vatre. Islanđani, tako, poznaju mnogo više izraza za snijeg od, primjerice, Španjolaca. A Danci, iako ga ne mogu jednoznačno prevesti niti definirati, bolje od ikoga poznaju hygge.
Što je hygge? Kako Thomsen Brits odmah u uvodu kaže, to je osjećaj intime i sklada. Javlja se kad smo na pravom mjestu s pravim ljudima. U svojoj je suštini hygge osjećaj obilja, ali ne u materijalnom smislu. Nematerijalno obilje? Jesu li to sva ona iskustva što ih tijekom života stječemo, sve ono što nas kao osobu oblikuje, što nosimo u sebi i žarko želimo prenijeti drugima, obogatiti ih? Djelomice zasigurno jesu. No zapitat ćemo se postoji li nematerijalno bez materijalnog obilja? Danci nekoliko godina uzastopce odnose možda i najvažniju titulu s predmetkom naj – onu najsretnije nacije na svijetu. A plaćaju jednu od najviših poreznih stopa na svijetu. Novac, dakle, nije i ne može biti mjerilo sreće.
Što može biti? Očekujete li od ove knjige čvrsto određene, utabane i jednosmjerne upute, ostavite je na polici. Hygge : sretan život na danski način nije univerzalna uputnica za sretan i bezbrižan život. O knjizi Louise Thomsen Brits prikladnije je razmišljati kao o multimedijalnom vodiču koji od svog čitatelja traži aktivno sudjelovanje i promišljanje. Ne možete slijepo slijediti autoričine naputke jer takvih u ovoj knjizi nema. Prije su to naputci, niti vodilje koje je moguće povezati na stotine različitih načina, ovisno o strpljivosti, vještini i maštovitosti pletilje ili tkalca.
Jer to je ono, poručuje nam autorica, što svatko od nas u konačnici jest. Na početku života dobili smo klupko i samo o svakome od nas ovisi kako ćemo ga isplesti i hoćemo li ga uopće razmotati. Možemo, naravno, dopustiti da se razmota samo i stajati postrance, čekati da nas, poput zamorca, zavrti u svome krugu. Možemo preuzeti nečiji tuđi kroj i pretvarati se da je naš vlastiti. A možemo i pokušati taj isti, univerzalni kroj, prekrojiti prema svojim mjerama. I pritom se u njemu ugodno osjećati.
To je ono što ova knjiga jest. Ona je kroj sastavljen iz šest dijelova : pripadnosti, utočišta, ugode, blagostanja, jednostavnosti i njegovanja običaja. Na svakome od čitatelja jest da iz tog kroja sašije odijelo po vlastitoj mjeri. Ili vuneni džemper, tople čarape. Ono što će mu pružiti najtopliji i najsigurniji osjećaj, navesti ga na hygganje.
Analogija s pletivom nipošto nije slučajna. Naime, uz hygge pojavio se i instagram hygge, trend koji se, iako u svojoj suštini također bavi osjećajem ugode, topline, sigurnosti i zadovoljstva, od osnovnog danskog koncepta bitno razlikuje. Osnovicu pronalazi u posjedovanju, u lijepo dizajniranim, fotogeničnim stvarima koje će i preko fotografija dalekim rođacima, prijateljima ili samo pratiteljima na društvenim mrežama dočarati koliko je posjedovatelju lijepo i ugodno.
No je li mu zaista i je li to posjedovanje nužno? Louisa Thomsen Brits kaže da nije. Dapače, najbolje hyggate kada je sva tehnologija ugašena, a vi se neopterećeno šećete vlastitim domom u udobnoj odjeći, u društvu onih uz koje vam je najugodnije. Ili se posvećujete nekoj ispunjavajućoj aktivnosti, bilo to čitanje, ples na šipci ili pripremanje obroka za krug najdražih prijatelja. Bitno je prestati se osamljivati. Ili za osamom posegnuti samo kad ona služi kako bismo se vratili sebi, a ne otuđili od drugih.
Ukrasti trenutak za sebe svakako je hygge. Osvijestite li pritom da je to samo trenutak i da će proći, ali da ga uvijek možete ponovno proizvesti, na dobrom ste putu shvaćanja filozofije što je ova, opsegom nevelik, ali porukom snažan priručnik o načinu življenja, prenosi. Dopustite li si da, na krilima tog trenutka preživite i najnapornije dane, pravi ste hygge majstor.
Danski je pokret otpora za Drugog svjetskog rata spašen zahvaljujući samo jednoj riječi. Neizgovorivoj svakome tko nije Danac. Sreća svijeta neće, nažalost, biti spašena zahvaljujući peteroslovnoj riječi neodredivog značenja. Ali ljudi koji proniknu u koncept iza tih pet slova bit će, makar malo, sretniji. A i to je mnogo.
procitajto.wordpress.com 