Iako zima i kalendarski i temperaturno još itekako traje, za hrvatsku je književnu i čitateljsku publiku, a posebice za pohoditelje zagrebačkih književnih događanja, proljeće pred vratima. Ovog utorka, 7. veljače, počinje prvi ciklus ovogodišnjeg izdanja popularnog festivala Europea U dvorištu.
Festival kojim Naklada Ljevak predstavlja Nagradom Europske unije za književnost ovjenčane autore ljubitelji književnosti navikli su posjećivati u jesenskom izdanju, no organizatori, svjesni cjelogodišnjih potreba za kulturnim događanjima, odlučili su unijeti neke novine u peto izdanje festivala. Promjene u konceptu rezultat su popularnosti ovog projekta, ali i promišljanja da je prožimanje javnog i privatnog posredstvom književnosti danas potrebnije nego ikada prije. Globalne promjene i izazovi takvi su da ih više nije moguće izolirati, izbjegavati ili od njih odvraćati pogled i tiču se svakog pojedinog građanina svijeta, a posebice Europske unije pred kojom stoji možda i najveći izazov u njenoj kratkoj povijesti – razumjeti i prihvatiti Drugog, dopustiti njemu da upozna i razumije njene stanovnike i, pronalaženjem zajedničkog jezika, razviti uspješnu i dugotrajnu kulturu dijaloga.
Može li književnost pri tome pomoći? To si pitanje postavljaju i čitatelji, ali i mnogi autori i, premda su njihovi odgovori često zaogrnuti tamnim nijansama i uronjeni u pesimistične tonove, festivali poput Europee dokazuju nam da može. Ne može učiniti mnogo, ne može natjerati svjetske vođe da na tren zastanu i osvrnu se oko sebe, ali može svakog pojedinog čitatelja navesti da misli, da promišlja o pročitanome i da se, posredstvom književnosti, mijenja i neprekidno raste.
Isto svojim osobitim konceptom čini i Europea. U intimnom prostoru kafića U dvorištu briše se granica između autora i njegove publike čime se čitateljima omogućuje neposredniji i mnogo otvoreniji dijalog o predstavljenim temama. Festival je, također, jedno od rijetkih mjesta na kojima se mogu čuti manje govoreni europski jezici što je još jedna sjajna prilika za upoznavanje fragmenata drugačijeg identiteta.
Nakon što su, putujući s Europeom, čitatelji upoznali autore iz Irske, Slovenije, , Rusije, Portugala, Rumunjske, Španjolske i Turske, na redu su Danska, Češka i Nizozemska. Proljetnu će shemu otvoriti gostovanje Kristiana Bang Fossa čija knjiga Smrt vozi Audi progovara o jednoj drugoj Danskoj, o naličju zemlje kojom, kako se vanjskim promatračima čini, vlada hygge, obilje i blagostanje. U razgovoru s prevoditeljima Dorom Maček i Mišom Grundlerom, a uz moderiranje Ivane Bodrožić, autor će pokušati odgovoriti na pitanje Postoji li izlaz?
Potom će, 7. ožujka, urednik Kristijan Vujčić i prevodieljica Katica Ivanković s češkim autorom Janom Nemecom prigodno uz njegov roman Povijest svjetlosti razgovarati o igrama svjetlosti i sjene, a proljetni će ciklus završiti 23. ožujka gostovanjem nizozemske autorice Marente de Moor uz sudjelovanje prevoditelja Tonija Bandova i prevoditeljice Glorie Ane Ulrich-Knežević. Sve će razgovore moderirati poznata hrvatska književnica Ivana Bodrožić.
Termini održavanja jesenskog ciklusa još nisu poznati, no najavljena su gostovanja petero zanimljivih autora; Edine Szvoren iz Mađarske, Caroline Schutti iz Austrije, Davida Machada iz Portugala te švedskih autora Jonasa Hassena Khemirija i Sare Strindberg. Sudeći po početku književne godine, poklonici pisane riječi i s njome povezanih događanja, imaju se čemu veseliti u 2017. godini.